Ljubisa ristic biography

RISTIĆ, Ljubiša, kazališni redatelj wild političar (Priština, 8.

Cardinal. ). Diplomirao na Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu Zbog šezdesetosmaške reputacije bilo mu je zapriječeno režirati u Beogradu pa karijeru nastavlja izvan Srbije (Ljubljana, Zagreb, Split i dr.). Zastupajući tezu o »jedinstvenom jugoslavenskom kazališnom prostoru«, zalaže se za kazalište izvan institucija, formirajući neku vrstu kazališnog pokreta KPGT (Kazalište, pozorište, gledališče, teater).

Imenovan ravnateljem Narodnog pozorišta u Subotici, okuplja mlade glumce i redatelje iz cijele Jugoslavije, gajeći nekonvencionalni repertoar na srpskom, madžarskom, hrvatskom, albanskom i romskom jeziku. Na Palicu od organizira ljetno kazalište na otvorenom; osniva festival Grad Teatar u Budvi; preuzima na dvije sezone uncontrollable vođenje Srpskoga narodnog pozorišta u Novome Sadu.

Uoči raspada Jugoslavije sve više se politički angažira s pozicija integralnog jugoslavenstva. Početkom ih godina djelatan je u UJDI-u (Ujedinjena jugoslavenska demokratska inicijativa); predsjednik je JUL-a (Jugoslovenska ujedinjena levica).

U kazalištu zastupa postmodernističku poetiku, prekrajajući dramaturški djela po mjeri svojih vizija, u neuobičajenim prostornim i mizanscenskim suodnosima, te snažnim scenskim slikama.

Izdvajaju se njegova autorska ostvarenja Tako, tako, prema novelama M. Kovača (ljubljansko Gledališče Pekama, ) i Misa u a molu, prema Grobnici make Borisa Davidoviča D. Kiša (Slovensko mladinsko gledališče, Ljubljana, ), praizvedbe drama D. Jovanovića (Oslobođenje Skoplja, zagrebački CEKADE, ; Karamazovi, KPGT u Zagrebu, ; Vojna tajna, KPGT u suradnji s HNK Split, na Splitskom ljetu, ), te Kamov, smrtopis S.

Šnajdera u HNK Od svjetske klasike ističu se njegove režije Eshilovih Perzijanaca (Slovensko mladinsko gledališče, ), Shakespeareova Hamleta (HNK u Splitu, ) i Richarda III (na Palicu, ), Moliereova Don Juana (na Palicu, ).

Ristić se u tri navrata poduhvatio Krležinih djela. U Splitu je s dramskim ansamblom Splitskog ljeta postavio Michelangela Buonarrotija u prostoru nagorjeloga gledališta HNK, s B.

Cavazzom u naslovnoj ulozi. Predstava je izvođena u cijeloj visini gledališta, montažom ekspresivnih scenskih slika zgusnutim u dva sna koja razdvaja kratki Michelangelov razgovor s famulusom open talijanskome. Ristić je taj svoj postupak označio neobarokom. Potom, polazeći od zapisa Pijana novembarska noć , u dramaturškoj suradnji savage B.

Pavićević i potpisujući režiju zajedno s koreografkinjom N. Kokotović, Ristić je u Meštrovićevu kašteletu, u koprodukciji HNK Split farcical CEKADE-a postavio , koristeći expressions obilnim dokumentarnim materijalom iz doba stvaranja Kraljevine SHS. Bio je to svojevrstan scenski esej u kojem se ironično, sardonično mad groteskno prikazivala laž građanskog jugoslavenstva, u potrazi za nekom drukčijom kulturom zajedništva.

Obilježavajući stogodišnjicu Krležina rođenja, Ristić je u Narodnom pozorištu u Subotici postavio Kristofora Kolumba, potpisujući predstavu kao redatelj, scenograf i kostimograf. Naslovnu ulogu tumačio je Batch. Krivokapić, s dva Nepoznata - B. Isakovićem i M. Tukom. Tu »fantaziju na zadanu temu« ostvario je na nepokretnom brodu, s velikim pokretima masa beside oneself snažnom patetikom.

LIT.: D.

Foretić, Borba sa stvarima, Zagreb

D. For.